MJERA 3.

1.P: Može li JLS biti prihvatljiv nositelj ulaganja u ribarnicu ukoliko nema vlastiti pogon za komunalnu djelatnost nego ju obavlja putem osoba iz čl. 33. Zakona o komunalnom gospodarstvu kojima se u tom slučaju ribarnica daje na upravljanje, a ovim Natječajem je propisano da nositelj projetka trajnu materijalnu imovinu koja je predmet potpore ne smije prodati, dati u najam ili dati na bilo koje drugo rapolaganje i korištenje drugim pravnim i fizičkim osobama najmanje 5 godina od zadnje primljene uplate financijskih sredstava?

O: Prema tumačenju Europske komisije, projekti u okviru kojih bi nositelj projekta (prijavitelj) bila jedinica lokalne (regionalne) samouprave, koja bi ujedno i financirala projekt, ali bi se ribarnica dala na upravljanje komunalnom poduzeću te na korištenje gospodarskim subjektima JESU prihvatljivi projekti te nije nužno da prijavitelj projekta ujedno i upravlja te koristi rezultat projekta (u ovom slučaju ribarnicu). Međutim, potrebno je poštivati određene uvjete:

• odgovornosti i uloge pojedinih strana moraju biti jasno definirani i potkrijepljeni odgovarajućim dokumentima. Navedeno je potrebno utvrditi već kod odobrenja projekta te je nositelj dužan u samoj prijavi opisati na koji način i od strane koga su predviđeni provedba projekta te upravljanje i korištenje predmeta potpore.  
• predmet potpore (sama ribarnica/objekt) mora najmanje pet godina od zadnje primljene uplate financijskih sredstava ostati u javnom vlasništvu
• osnovna svrha i namjena predmeta potpore se ne smije promijeniti najmanje pet godina od zadnje primljene uplate financijskih sredstava (objekt mora zadržati funkciju ribarnice)  
• naknada koju će plaćati gospodarski subjekti koji će krajnje koristiti predmet potpore se smije naplaćivati isključivo radi pokrivanja tekućih troškova (npr. električna energija, voda) i troškova tekućeg održavanja – niti vlasnik niti onaj tko upravlja predmetom potpore ne smiju ostvarivati profit od takve naknade (u ovom slučaj niti JL(R)S niti komunalno poduzeće)

Navedeno se primjenjuje i u slučaju kada je nositelj projekta komunalno poduzeće, ali ako se radi o objektu u javnom vlasništvu i ako je prema posebnom propisu omogućeno da komunalno poduzeće provodi takvo ulaganje.

2.P: Na koji način mogu registrirati svoj subjekt za prodaju ribljih proizvoda?

Pravilnik o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju s hranom možete skinuti ovdje ili ga pronaći na poveznici NN 123/2019.

MJERA 2.

1. P: U slučaju da nositelj projekta ne traži potporu za troškove službenih putovanja i troškove osoblja mora li u prijavi dostaviti i radne listove koji se odnose na isto iz Obrasca 1.B Zahtjeva za potporu?

O: Prilikom slanja Zahtjeva za potporu potrebno je dostaviti Obrazac 1.B u  cijelosti, sve radne listove (“Naslovna”, “Tablica I”, “Tablica II”, “Tablica III” i “Neizravni troškovi”) osim radnog lista “Upute”, ovjerene i potpisane od strane nositelja projekta, s navedenim nazivom projekta, nositelja projekta i partnera ako je primjenjivo, bez obzira na to traži li se potpora za određene troškove i ispunjavaju li se određeni radni listovi.

2.P: Je li prihvatljiv trošak nabave ronilačke opreme u okviru Mjere 1. za projekt ekološke akcije čišćenja podmorja? Opremu bi koristili profesionalni ronioci Parka prirode Telašćica za ekološku akciju čišćenja podmorja koja bi se održala u rujnu te bi istu prijavili na natječaj. Oprema bi se koristila za godišnje velike akcije čišćenja kao što je ova spomenuta te za čišćenje podmorja „po potrebi“. Osim toga, oprema bi se koristila i prilikom budućih istraživanja podmorja, a koja se odnose na ekološka, maritimna i druga znanstvena istraživanja.

O: Kupovina opreme je prihvatljiva isključivo ako je vezana uz provedbu projekta i mora se koristiti u tu svrhu tijekom provedbe projektnih aktivnosti od strane nositelja projekta/partnera, tj. ako je izravno povezana s projektnim aktivnostima i dovodi do postizanja rezultata projekta.  Osim toga, nabava opreme je prihvatljiva i pod uvjetom da je nužna za provedbu projektnih aktivnosti koje su predmet potpore, tj. ako se projekt ne bi mogao provesti bez nabave/kupovine iste. Navedeno je nositelj projekta dužan obrazložiti i dokazati u projektnoj prijavi.

U slučaju iz upita, projekt se odnosi na ekološku akciju čišćenja podmorja koja će se održati u rujnu (projekt obuhvaća jednokratnu aktivnost) i ne obuhvaća buduće aktivnosti koje navodite (istraživanja podmorja i slično). Također, ako je za provedbu projekta, tj. za ekološku akciju u rujnu moguće iznajmiti ronilačku opremu, tada se kupovina ne smatra nužnom za provedbu projekta.  

1. P: Kako znati je li projekt održiv? Što je održivost projekta?

O: Održivost se očekuje od svakog projekta koji se financira iz europskih fondova. Održivost znači da će projekt imati dugoročan utjecaj na situaciju te da će rezultati koje smo postigli kroz njegovu provedbu nastaviti postojati i nakon što financiranje prestane, a po mogućnosti će se proširiti i na nove investicije ili jednostavno rezultirati boljom pozicijom na tržištu. Odgovori u vezi održivosti projekta odgovaraju na sljedeća pitanja:

• Što se događa nakon što prestane financiranje od strane EU?
• Jesu li rezultati vidljivi duže vrijeme nakon projekta?

Održivost projekta gleda se iz više aspekata:

1. Financijska održivost – Tko će financirati nastavak aktivnosti?
2. Komercijalna održivost projekta – Koja je strategija za izlazak na ciljano tržište? Koji je način pozicioniranja proizvoda na tržištu te diferenciranja od svojih konkurenata? Na koji će se način prodati proizvod ili usluga na ciljanom tržištu?
3. Institucionalna održivost – kako se novostvoreni procesi nastavljaju odvijati? Kako se novostečena znanja nastavljaju koristiti?
4. Održivost na razini politika (gdje je primjenjivo) – npr. poboljšano zakonodavstvo, usklađenost s postojećim okvirom ili više njih;
5. Održivost u smislu zaštite okoliša – Kakav će učinak projekt imati na okoliš? Jesu li uspostavljeni uvjeti za izbjegavanje negativnog utjecaja na prirodne resurse o kojima projekt ovisi te na širi prirodni okoliš?